The numbers
Ova energetska kriza pogađa sve izvore energije, od sirove nafte i plina do rafiniranih derivata. Oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini ključnim čvorištem za globalnu opskrbu energijom. Sukobi u Iranu dodatno su pogoršali situaciju, a očekuje se da će smanjenje isporuka goriva u Europi početi od 10. travnja.
U posljednjih mjesec dana, cijene nafte su porasle, a predviđa se da bi mogle doseći između 120 i 130 dolara po barelu. Ako poremećaji potraju do sredine svibnja, cijena nafte mogla bi premašiti 150 dolara po barelu. Euro Super 95 poskupio je oko 15 posto, dok su cijene avionskog goriva udvostručene, što je dovelo do prvih otkazanih letova.
Guido Crosetto, talijanski ministar obrane, izjavio je: “Živim s ovom stvarnošću 24 sata dnevno.” Njegove riječi odražavaju ozbiljnost situacije s kojom se suočavaju mnoge europske zemlje. Predstavnik ANPAC-a upozorava da bi “ovaj problem mogao postati stvarnost u budućnosti ako se ne riješi blokada Hormuškog tjesnaca.”
Očekuje se da će se ograničenja na zračnim lukama primjenjivati barem do četvrtka, a zračne luke u Bologni, Trevisu, Veneciji i Milanu Linateu su već pogođene. U međuvremenu, inflacija bi mogla ponovno rasti, što bi moglo natjerati Europsku središnju banku na povećanje kamatnih stopa, dok se rast gospodarstva u Europi procjenjuje na oko 1 posto.
Donald Trump je komentirao situaciju rekavši: “Morat ćete naučiti boriti se za sebe… teži dio posla u Iranu je završen – sada nađite vlastitu naftu!” Ove riječi ukazuju na potrebu za samostalnošću u opskrbi energijom, što bi moglo postati ključno za europske zemlje u budućnosti.
Detalji o točnom datumu kada će se situacija s opskrbom stabilizirati ostaju neprovjereni. Dugoročne posljedice sukoba u Iranu također nisu jasne, što dodatno komplicira predviđanja o budućnosti energetske krize.
U svjetlu ovih događaja, analitičari i stručnjaci prate situaciju s velikom pažnjom, nadajući se da će se situacija uskoro stabilizirati. Međutim, trenutni trendovi sugeriraju da će energetska kriza imati dugoročne posljedice na europsko gospodarstvo i svakodnevni život građana.
