U ožujku 2026. godine, sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana izazvali su značajne poremećaje u globalnim lancima opskrbe gnojivima. Ovi sukobi su posebno utjecali na promet kroz strateški važan Hormuški tjesnac, gdje prolazi 33 posto gnojiva koje se trguje morem. Ova situacija dovela je do naglog povećanja cijena gnojiva, s porastom od više od 20 posto u veleprodaji gnojiva na bazi dušika tijekom prvog tjedna sukoba.
Gnojivo je od vitalnog značaja za poljoprivrednu proizvodnju, a u posljednjim godinama je predstavljalo između 33 i 44 posto troškova proizvodnje kukuruza i 34 do 45 posto troškova proizvodnje pšenice. U Sjedinjenim Američkim Državama, više od 95 posto površina pod kukuruzom koristi gnojivo na bazi dušika, a kukuruz čini 78 posto ukupne primjene gnojiva na glavnim poljoprivrednim kulturama.
U isto vrijeme, američki Kongres radi na novom zakonu o hrani i poljoprivredi koji bi trebao smanjiti proračunska sredstva za Program poticaja za očuvanje okoliša (EQIP) za oko 1 milijardu dolara tijekom sljedeće četiri fiskalne godine. U 2024. godini, EQIP i Program očuvanja održivosti (CSP) zajedno su obuhvatili oko 30 milijuna acres, služeći oko 160.000 sudionika kroz ugovore u vrijednosti od 3,7 milijardi dolara. Međutim, samo je 44 posto prijavitelja za EQIP i 54 posto prijavitelja za CSP dobilo ugovore u 2024. godini, što ukazuje na izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici u pristupu potrebnim resursima.
Osim toga, istraživanje koje je provela USDA pokazuje da financiranje istraživanja ne čini dovoljno za izgradnju i skaliranje sustava koji bi smanjili ovisnost o gnojivima. Samo 15 posto vanjskih istraživačkih grantova USDA usmjereno je na projekte s agroekološkim komponentama, što ukazuje na potrebu za većim ulaganjima u održive poljoprivredne prakse.
Što promatrači kažu
U kontekstu ovih događaja, Pahlavi, istaknuti protivnik iranske vlade, izjavio je: “Mislim da svi mi, nakon 47 godina suočavanja s ovom kriminalnom vladom, odbrojavamo dane do trenutka kada će ovaj sustav konačno nestati.” On je također pozvao druge da se odvoje od represivnog sustava, ističući: “Još uvijek imate priliku pridružiti se ljudima i odvojiti se od sustava i njegovih represivnih snaga.” Pahlavi je naglasio važnost planiranja budućnosti, rekavši: “Cilj Prosperity Projecta je osigurati da osim političkih aktivista, i stručnjaci i profesionalci planiraju za budućnost.”
Njegova prisutnost u Iranu mogla bi potaknuti brže dezerterstvo među snagama Islamske Republike, što bi moglo dodatno destabilizirati situaciju. Ovi događaji su značajni ne samo za Iran, već i za globalnu poljoprivredu, jer su poremećaji u opskrbi gnojivima već počeli utjecati na cijene hrane i dostupnost osnovnih namirnica širom svijeta.
Dok se situacija nastavlja razvijati, jasno je da će posljedice sukoba u Iranu imati dugoročne učinke na globalne lance opskrbe i poljoprivrednu proizvodnju. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali već sada je evidentno da će promjene u ovom području zahtijevati pažnju i prilagodbu kako bi se osigurala stabilnost u prehrambenom sektoru.
