The wider picture
Postavlja se pitanje: kako će Viktor Orbán, premijer Mađarske, nastaviti s politikom prema Ukrajini usred rastućih napetosti? Odgovor leži u njegovom dosadašnjem ponašanju i konkretnim akcijama koje su dovele do trenutne situacije. Orbán je jasno dao do znanja da će Mađarska blokirati put Ukrajine prema NATO-u i EU sve dok ne dobiju ono što traže, posebno kada je riječ o resursima.
Mađarska ima značajnu mađarsku manjinu u Transkarpatiji, Ukrajina, koja se procjenjuje na otprilike 150.000 ljudi. Tenzije između Mađarske i Ukrajine datiraju još od 2017. godine, kada je usvojen zakon koji je uveo ukrajinski kao obavezni jezik nastave. Od tada, Orbánova vlada je blokirala napore Ukrajine za pristup NATO-u i EU, što dodatno pogoršava odnose između dviju zemalja.
Orbán je 19. ožujka 2026. potvrdio svoju veto na zajam Ukrajini dok Mađarska ne dobije svoje zalihe nafte. Ova izjava jasno pokazuje njegovu odlučnost da koristi resurse kao sredstvo pritiska. Osim toga, mađarske vlasti su 5. ožujka 2026. zaplijenile otprilike 40 milijuna dolara, 35 milijuna eura i devet kilograma zlata od ukrajinskih dužnosnika, što dodatno ukazuje na napetosti između dviju zemalja.
Orbán je također optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za miješanje u mađarske izbore, što dodatno komplicira situaciju. Mađarski izbori zakazani su za 12. travnja 2026., a Orbánova stranka Fidesz pretvorila je ukrajinsko pitanje u pitanje identiteta, što dodatno polarizira javnost.
U svjetlu ovih događaja, Mađarska je suspendirala pregovore o pravima manjina s Ukrajinom u svibnju 2025. godine. Orbánova vlada suočava se s kritikama zbog optužbi za državnu terorizam i iznudu od strane ukrajinskih dužnosnika, što dodatno komplicira odnose između dviju zemalja.
Osim toga, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) ima dva promatračka misije u Mađarskoj, od kojih je jedna kritizirana od strane organizacija civilnog društva. Ove misije dodatno naglašavaju složenost situacije i potrebu za međunarodnim nadzorom.
Mađarska je bila prva zemlja koja je priznala neovisnu Ukrajinu 1991. godine, što čini trenutne napetosti još ironičnijima. Kako će se situacija razvijati nakon izbora u travnju 2026. ostaje neizvjesno. Detalji ostaju nepotvrđeni.
