NATO-ova pažnja na Arktik je porasla zbog sigurnosnih zabrinutosti povezanih s vojnim aktivnostima Rusije i geopolitičkim interesima Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, NATO je uspostavio inicijativu poznatu kao Arctic Sentry kako bi poboljšao sigurnost u ovom strateški važnom području.
Bivši generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je da bi najbrži način napada na Sjedinjene Američke Države mogao biti kroz Arktik. Ova izjava naglašava rastuću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti, koje uključuju izgradnju novih baza i modernizaciju sovjetskih vojnih objekata u regiji.
Prema informacijama, NATO zaostaje za Rusijom i Kinom u razvoju dronova sposobnih za rad u arktičkim uvjetima. U međuvremenu, kanadska vlada je investirala 35 milijardi dolara u infrastrukturu Arktika, što uključuje razvoj sustava nadzora.
Kanadska vojska planira operirati u Arktiku 10 do 11 mjeseci godišnje u suradnji s partnerima. Kanadski arktički teritorij pokriva gotovo četiri milijuna četvornih kilometara, a vojska razvija sustav radara vrijedan 6 milijardi dolara za nadzor ovog područja.
Maj.-Gen. Frode Kristoffersen istaknuo je da je u Arktiku vrlo teško dobiti situacijsku svijest, dodajući da Rusija vidi Arktik kao ključ svog velikog moćnog ambicija. Vice-Admiral Angus Topshee također je naglasio da je okruženje u Arktiku uvijek teško i opasno zbog udaljenosti i nedovoljne istraženosti.
Lt.-Col. Robert Girouard je izjavio da su Rusi sposobniji i organiziraniji nego neki od tradicionalnih protivnika s kojima su se suočavali u posljednjih nekoliko godina. Ove izjave ukazuju na rastuću zabrinutost među vojnim analitičarima i dužnosnicima zbog potencijalnog sukoba u ovom strateškom području.
Detalji ostaju nepotvrđeni.
