Na početku rata, Ukrajina se oslanjala na veliki broj dobrovoljaca, s čak 90% dobrovoljaca u nekim brigadama. Međutim, situacija se značajno promijenila, a mobilizacija je postala duboko nepopularna zbog korupcije i mita. Više od 2 milijuna vojnih obveznika u Ukrajini izbjegava regrutaciju, a tužiteljstvo je otvorilo oko 290.000 slučajeva protiv vojnika koji su napustili svoje postrojbe.
Ova unutarnja kriza dodatno se komplicira otkrićem snažnog eksploziva u blizini plinovoda Turski tok, što je dovelo do toga da je Mađarska stavila plinovod pod vojnu zaštitu. Mađarski premijer Viktor Orban sazvao je izvanredno vijeće za obranu, dok je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo povezanost s eksplozivima pronađenim u blizini plinovoda.
Prema riječima Oleksandra Merežka, vojnici bi bili spremniji pristupiti vojsci ako bi znali da će se boriti godinu dana, a zatim dobiti odmor. Ova izjava ukazuje na promjenu u percepciji vojnog angažmana među potencijalnim regrutima.
Ukrajina se već četvrtu godinu bori protiv ruske agresije, a program financijskih poticaja za dobrovoljce pokazao se neuspješnim. Yevhen Karas naglašava da nijedan veliki rat nije dobiven samo dobrovoljcima, što dodatno naglašava potrebu za promjenom strategije mobilizacije.
U međuvremenu, Mađarska je pokrenula političku istragu zbog otkrića eksploziva, što može utjecati na regionalnu stabilnost i odnose između zemalja. Peter Szijjarto je izjavio da je Ukrajina s Bruxellesom kao partnerom koristila vrlo oštre mjere kako bi pokušala prekinuti opskrbu ruske nafte i prirodnog plina Europi.
Ova situacija ukazuje na složenost trenutnih odnosa u regiji, gdje unutarnji problemi Ukrajine mogu imati dalekosežne posljedice na njezinu sposobnost da se nosi s vanjskim prijetnjama. Detalji ostaju nepotvrđeni.
