Premijer Andrej Plenković čestitao je pravoslavni Uskrs, ističući da je “blagdan Isusovog uskrsnuća izvor nepresušne nade i radosti”. Njegova poruka naglašava važnost zajedništva i međusobnog poštovanja među različitim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

Predsjednik Zoran Milanović također je uputio čestitke pravoslavnim vjernicima, naglašavajući da su “različitosti uvelike doprinosile razvoju naše zajedničke Domovine”. Njegova izjava uključuje i tradicionalni pozdrav “Hristos voskrese!”.

U kontekstu međunarodnih događaja, najavljeno je kratko primirje između Ukrajine i Rusije koje će trajati 32 sata, počevši u subotu u 16:00 sati po lokalnom vremenu. Ova odluka dolazi usred rata koji traje već četiri godine.

Primirje je prihvatio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, no važno je napomenuti da nije povezano s pregovorima o okončanju sukoba. U prošloj godini također je bilo najavljeno slično primirje za pravoslavni Uskrs, ali je došlo do kršenja dogovora.

Ova situacija dodatno naglašava kompleksnost sukoba i izazove s kojima se suočavaju obje strane. Dok se vjernici pripremaju za proslavu Uskrsa, svijet s pažnjom prati razvoj situacije u Ukrajini.

Detalji o primirju i njegovim mogućim posljedicama još uvijek nisu potvrđeni, a mnogi se pitaju hoće li ovo primirje donijeti trajni mir ili će se situacija ponovno zakomplicirati.

Objava Pravoslavni Uskrs 2026: Čestitke i primirje u Ukrajini pojavila se prvi puta na jaska.

Plenković je izjavio: “Postoji lažna teza u eteru koju nerijetko plasiraju ljudi iz oporbe ili čelnici nekih drugih institucija koji nisu iz naše političke obitelji, plašeći hrvatsku javnost da su europska sredstva presušila i da ih dogodine neće biti.” Ove riječi dolaze u trenutku kada je oporba kontinuirano kritizirala mjere Vlade vezane uz europska sredstva.

Osim toga, Plenković je istaknuo da je to “jedna notorna laž koja se kontinuirano ponavlja.” Njegove izjave dolaze u svjetlu prijedloga zakonskih izmjena za plivajući PDV, koji bi mogao sniziti cijenu goriva.

Trenutne cijene goriva u Hrvatskoj iznose 1,85 eura po litri za dizel i 1,66 eura po litri za benzin. Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 25 posto, a smanjenje PDV-a na gorivo moglo bi donijeti uštedu građanima.

Plenković je rekao: “Zadnje što nam preostaje je utjecati na stopu PDV-a.” Međutim, Ivan Petarčić, ekonomist, upozorava da “ne možemo u konačnici dugoročno smanjiti PDV.” Ova rasprava o PDV-u i europskim sredstvima postaje sve važnija u kontekstu predstojećih izbora.

Oporba, koja uključuje stranke poput SDP-a, nastavlja s kritikama, dok Vlada pokušava uvjeriti javnost u stabilnost europskih sredstava. Detalji ostaju nepotvrđeni, a situacija se razvija.

Objava Oporba i europska sredstva: Plenković odgovara na kritike pojavila se prvi puta na jaska.

Prije najnovijih mjera, Hrvatska se suočavala s porastom cijena goriva, što je dodatno pogoršalo inflaciju koja je već bila na visokoj razini. Cijene goriva su se povećavale, a očekivanja su bila da će se taj trend nastaviti bez ikakvih intervencija. U tom kontekstu, građani su se pripremali za dodatne troškove, a vozači su se brinuli o mogućim poskupljenjima koja bi mogla utjecati na njihove svakodnevne troškove.

Međutim, situacija se promijenila 22. ožujka 2026. godine kada je Vlada Hrvatske najavila ponovno ograničenje cijena goriva. Ova odluka donesena je zbog poremećaja na tržištu energenata uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku. Prema procjenama, cijena litre eurodizela bez državne intervencije porasla bi za 31 cent, dok bi cijena benzina porasla za 21 cent. Ove brojke jasno pokazuju koliko bi poskupljenje moglo utjecati na potrošače.

Između ostalog, cijena plavog dizela također će rasti, s obzirom na to da se na tu vrstu goriva ne primjenjuju trošarine. Kako bi ublažila rast cijena, Vlada se odlučila odreći dijela prihoda od trošarina. Ova mjera ima za cilj smanjiti pritisak na potrošače i osigurati da cijene goriva ostanu pod kontrolom.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da će Vlada značajno intervenirati kako bi smanjila cjenovni pritisak. “Cilj je, poručio je, osigurati stabilnu opskrbu te što niže cijene struje, plina i goriva za kućanstva i gospodarstvo.” Ove mjere dolaze u trenutku kada se građani suočavaju s velikim izazovima zbog rasta troškova života.

Pored toga, premijer Andrej Plenković najavio je da će sutra predstaviti 10. paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva. Ovaj paket mjera uključuje i subvencije na cijene električne energije i plina, koje ostaju na snazi, čime se dodatno pomaže građanima u suočavanju s rastućim troškovima.

Vlada također planira uvesti mjere za sprječavanje benzinskog turizma, što bi moglo dodatno stabilizirati tržište. Ove mjere su odgovor na trenutne izazove i imaju za cilj spriječiti daljnje poremećaje na tržištu energenata.

Ministar gospodarstva pozvao je građane da ne stvaraju zalihe energenata, naglašavajući da je opskrba stabilna. “Nema potrebe za stvaranjem zaliha jer je opskrba stabilna,” rekao je Šušnjar. Ova izjava dolazi u trenutku kada se građani brinu o mogućim nestašicama i poskupljenjima.

U konačnici, Vlada procjenjuje da bi poskupljenje goriva bez mjera dodatno poguralo inflaciju, što bi imalo dalekosežne posljedice na gospodarstvo. Ove mjere predstavljaju pokušaj da se stabilizira situacija i osigura da cijene goriva ne postanu dodatni teret za građane Hrvatske.

Objava Cijene goriva u Hrvatskoj: Nova ograničenja i mjere Vlade pojavila se prvi puta na jaska.

Veselko Gabričević najavio je odluku o minimalnoj mirovini u ovoj godini, dok prosječna mirovina iznosi 723 eura. Najniže mirovine su povećane za tri posto, a invalidske mirovine su porasle za deset posto u prosjeku.

Gabričević je izjavio: “Dogovorili smo da će se ove godine odrediti koja je najniža mirovina.” Ovaj prijedlog dolazi nakon što je institut minimalne mirovine ukinut 1999. godine, što je značajno utjecalo na umirovljenike u Hrvatskoj.

Prema prijedlogu Sindikata umirovljenika, minimalna mirovina bi iznosila 40 posto minimalne bruto plaće za prvih 15 godina radnog staža. Trenutno, minimalnu mirovinu iz sustava prije reforme 1999. godine prima 7.370 korisnika, a prosječna minimalna mirovina iznosi 664,94 eura.

Gabričević je također naglasio: “Radimo kalkulacije. Cilj je da što više umirovljenika bude van granica siromaštva.” Očekuje se da će se odrediti koliko iznosi minimalna mirovina za 15 godina staža, koja bi se povećavala s obzirom na daljnje godine staža.

Kako je istaknuo, Hrvatska već ima institut najniže mirovine koja se trenutno računa kao umnožak staža i 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Ova situacija naglašava potrebu za reformom mirovinskog sustava kako bi se osigurala bolja budućnost umirovljenicima.

Detalji ostaju nepotvrđeni.

Objava Veselko Gabričević najavljuje odluku o minimalnoj mirovini pojavila se prvi puta na jaska.