Ova energetska kriza pogađa sve izvore energije, od sirove nafte i plina do rafiniranih derivata. Oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini ključnim čvorištem za globalnu opskrbu energijom. Sukobi u Iranu dodatno su pogoršali situaciju, a očekuje se da će smanjenje isporuka goriva u Europi početi od 10. travnja.

U posljednjih mjesec dana, cijene nafte su porasle, a predviđa se da bi mogle doseći između 120 i 130 dolara po barelu. Ako poremećaji potraju do sredine svibnja, cijena nafte mogla bi premašiti 150 dolara po barelu. Euro Super 95 poskupio je oko 15 posto, dok su cijene avionskog goriva udvostručene, što je dovelo do prvih otkazanih letova.

Guido Crosetto, talijanski ministar obrane, izjavio je: “Živim s ovom stvarnošću 24 sata dnevno.” Njegove riječi odražavaju ozbiljnost situacije s kojom se suočavaju mnoge europske zemlje. Predstavnik ANPAC-a upozorava da bi “ovaj problem mogao postati stvarnost u budućnosti ako se ne riješi blokada Hormuškog tjesnaca.”

Očekuje se da će se ograničenja na zračnim lukama primjenjivati barem do četvrtka, a zračne luke u Bologni, Trevisu, Veneciji i Milanu Linateu su već pogođene. U međuvremenu, inflacija bi mogla ponovno rasti, što bi moglo natjerati Europsku središnju banku na povećanje kamatnih stopa, dok se rast gospodarstva u Europi procjenjuje na oko 1 posto.

Donald Trump je komentirao situaciju rekavši: “Morat ćete naučiti boriti se za sebe… teži dio posla u Iranu je završen – sada nađite vlastitu naftu!” Ove riječi ukazuju na potrebu za samostalnošću u opskrbi energijom, što bi moglo postati ključno za europske zemlje u budućnosti.

Detalji o točnom datumu kada će se situacija s opskrbom stabilizirati ostaju neprovjereni. Dugoročne posljedice sukoba u Iranu također nisu jasne, što dodatno komplicira predviđanja o budućnosti energetske krize.

U svjetlu ovih događaja, analitičari i stručnjaci prate situaciju s velikom pažnjom, nadajući se da će se situacija uskoro stabilizirati. Međutim, trenutni trendovi sugeriraju da će energetska kriza imati dugoročne posljedice na europsko gospodarstvo i svakodnevni život građana.

Objava Energetska kriza: Energijska kriza: Utjecaj na Europu i globalne cijene nafte pojavila se prvi puta na jaska.

Prije najnovijih mjera, Hrvatska se suočavala s porastom cijena goriva, što je dodatno pogoršalo inflaciju koja je već bila na visokoj razini. Cijene goriva su se povećavale, a očekivanja su bila da će se taj trend nastaviti bez ikakvih intervencija. U tom kontekstu, građani su se pripremali za dodatne troškove, a vozači su se brinuli o mogućim poskupljenjima koja bi mogla utjecati na njihove svakodnevne troškove.

Međutim, situacija se promijenila 22. ožujka 2026. godine kada je Vlada Hrvatske najavila ponovno ograničenje cijena goriva. Ova odluka donesena je zbog poremećaja na tržištu energenata uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku. Prema procjenama, cijena litre eurodizela bez državne intervencije porasla bi za 31 cent, dok bi cijena benzina porasla za 21 cent. Ove brojke jasno pokazuju koliko bi poskupljenje moglo utjecati na potrošače.

Između ostalog, cijena plavog dizela također će rasti, s obzirom na to da se na tu vrstu goriva ne primjenjuju trošarine. Kako bi ublažila rast cijena, Vlada se odlučila odreći dijela prihoda od trošarina. Ova mjera ima za cilj smanjiti pritisak na potrošače i osigurati da cijene goriva ostanu pod kontrolom.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da će Vlada značajno intervenirati kako bi smanjila cjenovni pritisak. “Cilj je, poručio je, osigurati stabilnu opskrbu te što niže cijene struje, plina i goriva za kućanstva i gospodarstvo.” Ove mjere dolaze u trenutku kada se građani suočavaju s velikim izazovima zbog rasta troškova života.

Pored toga, premijer Andrej Plenković najavio je da će sutra predstaviti 10. paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva. Ovaj paket mjera uključuje i subvencije na cijene električne energije i plina, koje ostaju na snazi, čime se dodatno pomaže građanima u suočavanju s rastućim troškovima.

Vlada također planira uvesti mjere za sprječavanje benzinskog turizma, što bi moglo dodatno stabilizirati tržište. Ove mjere su odgovor na trenutne izazove i imaju za cilj spriječiti daljnje poremećaje na tržištu energenata.

Ministar gospodarstva pozvao je građane da ne stvaraju zalihe energenata, naglašavajući da je opskrba stabilna. “Nema potrebe za stvaranjem zaliha jer je opskrba stabilna,” rekao je Šušnjar. Ova izjava dolazi u trenutku kada se građani brinu o mogućim nestašicama i poskupljenjima.

U konačnici, Vlada procjenjuje da bi poskupljenje goriva bez mjera dodatno poguralo inflaciju, što bi imalo dalekosežne posljedice na gospodarstvo. Ove mjere predstavljaju pokušaj da se stabilizira situacija i osigura da cijene goriva ne postanu dodatni teret za građane Hrvatske.

Objava Cijene goriva u Hrvatskoj: Nova ograničenja i mjere Vlade pojavila se prvi puta na jaska.