Više od 200.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovine iz drugih zemalja. Gotovo 45 posto tih isplata dolazi iz Njemačke.

Ključne informacije o isplatama:

• HZMO počinje s isplatom mirovina za travanj 2026. godine korisnicima koji primaju mirovinu na račune otvorene u poslovnim bankama 8. svibnja 2026.
• Mirovine se redovito isplaćuju unatrag, a većina umirovljenika novac dobiva između 5. i 8. u mjesecu.
• Prosječna njemačka mirovina iznosi 452 eura mjesečno po korisniku.
• Mirovine se dva puta godišnje usklađuju prema rastu plaća i troškova života.

Njemačka je u 2024. godini uplatila 87.466 mirovina u vrijednosti od oko 474 milijuna eura. Hrvatska također isplaćuje 193.211 mirovina prema međunarodnim ugovorima, čija prosječna vrijednost iznosi 194,17 eura.

Mirovine iz Bosne i Hercegovine su u padu, s 37.238 isplata u vrijednosti od 76,5 milijuna eura, dok Slovenija isplaćuje više od 30.000 mirovina po prosječnoj vrijednosti od 236 eura mjesečno.

Švicarska isplaćuje 8.228 mirovina vrijednih oko 107,3 milijuna eura, što je prosječno 1.087 eura po korisniku.

U Hrvatskoj se mirovine isplaćuju i preko Hrvatske pošte za korisnike koji nemaju otvoren račun u banci.

Objava Mirovina iz Njemačke pomaže hrvatskim umirovljenicima pojavila se prvi puta na jaska.

Ključne informacije:

• Hrvatska isplaćuje 193.211 mirovina prema međunarodnim ugovorima.
• Njemačka je 2024. godine uplatila 87.466 mirovina u vrijednosti od oko 474 milijuna eura.
• Prosječna njemačka mirovina iznosi 452 eura mjesečno.
• Mirovine iz Bosne i Hercegovine su u padu, s 37.238 isplata vrijednih 76,5 milijuna eura.
• Slovenija isplaćuje više od 30.000 mirovina, što čini 236 eura mjesečno po korisniku.
• Austrija ima 15.312 isplata koje koštaju 83,2 milijuna eura.
• Švicarska isplaćuje 8.228 mirovina vrijednih oko 107,3 milijuna eura, što je prosječno 1.087 eura mjesečno.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 741 euro. Premijer Andrej Plenković obećao je povećanje plaća i mirovina do proljeća 2028. godine. “Hrvati mogu sjesti i plakati”, komentirao je Fenix Magazin o trenutnom stanju umirovljenika.

Mirovine se isplaćuju 14 puta godišnje, a usklađuju se s inflacijom. Najniža mirovina iznosi 666,76 KM, a zajamčena je na razini od 795,74 KM.

Objava Mirovina: Umirovljenici u Hrvatskoj i mirovine iz inozemstva pojavila se prvi puta na jaska.

Prosječna starosna mirovina za osobe s 40 i više godina staža iznosi 873,46 eura. Bez međunarodnih ugovora, prosječna starosna mirovina iznosi 1.026,59 eura. Ove brojke ukazuju na izazove s kojima se suočavaju umirovljenici.

U ožujku 2026. godine Hrvatska je imala 1.233.928 korisnika mirovina. Prosječan mirovinski staž za te korisnike iznosi 32 godine. Ovi podaci pokazuju kako se sustav mirovina suočava s povećanjem broja korisnika.

Najniža mirovina u Federaciji BiH za osobe s 15 do 20 godina staža iznosi 434,62 KM, dok najniža za 40 godina staža i više iznosi 688 KM. Ove informacije dodatno naglašavaju razlike u sustavima mirovina unutar regije.

Zavod obračunava i porez na mirovine koji je nakon isplate usklađivanja u travnju platilo više od pola milijuna umirovljenika. Ova mjera ima značajan utjecaj na financijsku stabilnost korisnika.

Još uvijek nije jasno kakve će promjene nastati u budućnosti, posebno s obzirom na demografske trendove i ekonomske uvjete koji utječu na sustav mirovina.

Detalji ostaju nepotvrđeni, ali jasno je da se sustav suočava s izazovima koji zahtijevaju pažnju i prilagodbu.

Objava Mirovina: Ovrhe na mirovinskim primanjima pojavila se prvi puta na jaska.

Kako će se povećanje mirovina od 1. siječnja 2026. godine odraziti na umirovljenike? Mirovine će porasti za 2,68 posto, što će značajno utjecati na financijsku situaciju mnogih korisnika.

Isplata mirovina za ožujak 2026. godine započinje 8. travnja, a među najvažnijim novostima je ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina. Ova mjera obuhvaća čak 127.000 korisnika, što ukazuje na značajan korak prema pravednijem sustavu mirovina.

Korisnici s prosječnom mirovinom od oko 623 eura mogu očekivati povećanje od približno 16,7 eura svakog mjeseca. S druge strane, korisnici najnižih mirovina, čiji je prosjek oko 458 eura, dobit će povećanje od otprilike dvanaest eura. Ova povećanja mogu donijeti olakšanje umirovljenicima koji se suočavaju s rastućim troškovima života.

Osim toga, umirovljenik koji je imao umanjenu mirovinu od 632 eura može očekivati novu mirovinu od oko 703 eura. Ova zakonska izmjena ispravlja dugogodišnju nepravdu prema onima koji su ranije otišli u mirovinu, a koja je bila predmet rasprava među sindikatima i u javnosti.

Milivoj Špika, predstavnik sindikata, ističe: “Niske plaće danas, male mirovine sutra.” Ova izjava naglašava važnost borbe za prava zaposlenika kako bi se osigurale adekvatne mirovine u budućnosti. Također, Ivan, jedan od umirovljenika, komentira: “Uskrs ću nekako preživjeti, brine me ono iza. Mirovina raste, a imam sve manje.” Ove izjave ukazuju na zabrinutost umirovljenika o održivosti njihovih prihoda.

Unatoč pozitivnim promjenama, postoje i kritike. Špika također napominje: “Zajednička borba radnika i umirovljenika za veće plaće i mirovine na razini slogana zvuči privlačno, ali bez konkretnih prijedloga i rješenja takve poruke ostaju na razini površne retorike.” Ova izjava ukazuje na potrebu za konkretnim akcijama i rješenjima koja bi osigurala dugoročne promjene u sustavu mirovina.

U kontekstu ovih promjena, važno je napomenuti da borba za prava umirovljenika ne počinje u trenutku odlaska u mirovinu, već kroz borbu za prava zaposlenika. Ova povezanost između radničkih prava i prava umirovljenika ključna je za razumijevanje budućih reformi u sustavu mirovina.

Što se tiče budućnosti, ostaje nejasno kako će se ove mjere implementirati i kakav će dugoročni utjecaj imati na sustav mirovina. Detalji ostaju nepoznati, a umirovljenici i dalje prate razvoj situacije s nadom za poboljšanje svojih financijskih uvjeta.

Objava Mirovina: Povećanje i nove mjere za umirovljenike pojavila se prvi puta na jaska.