Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, koji ima za cilj poboljšati pristup stanovanju za građane s nižim prihodima. Ovaj zakon uvodi pojam priuštivog stanovanja u hrvatski pravni sustav i propisuje da iznos najma ne smije prelaziti 30% neto prihoda uže obitelji.

Prema prijedlogu zakona, pravo na potporu imat će građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom i drugi. Zgrade namijenjene stanovanju za građane starije od 65 godina moraju biti opremljene uređajima za osiguranje pristupačnosti, čime se dodatno osigurava kvalitetno stanovanje za ranjive skupine.

Ministar Bačić najavio je javni poziv za potencijalne najmoprimce 15. travnja, a do sada je Agencija za promet nekretninama (APN) zaprimila 958 zahtjeva za program priuštivog najma. U okviru programa priuštivog stanovanja, 50% stambenih jedinica bit će za prodaju, a 50% za najam, čime se nastoji zadovoljiti različite potrebe građana.

Zakon također zabranjuje prodaju stanova izgrađenih u programu priuštivog stanovanja u narednih 35 godina, što bi trebalo osigurati stabilnost i dostupnost ovih stanova na tržištu. Mikrostambene jedinice bit će veličine od 18 do 26 četvornih metara, što će omogućiti lakše useljenje mladih i obitelji s djecom.

Matej Mostarac iz SDP-a izjavio je: “Stambena kriza više nije rubni problem već je postala test ozbiljnosti ove države.” Ova izjava naglašava potrebu za hitnim mjerama u rješavanju stambene krize koja pogađa mnoge građane. Marin Živković iz Kluba Možemo! dodaje: “Priuštivo i kvalitetno stanovanje ne može postojati u državi u kojoj se 70 posto nekretnina kupuje gotovinom.”

Mato Franković iz HDZ-a ističe važnost lokalnih jedinica u procesu stanogradnje: “Ne tražimo novac Vlade. Tražimo razumijevanje i alat kako bi jedinice lokalne samouprave kroz odredbe Zakona o priuštivom stanovanju imale pravo da u okviru provođenja mjera namijenjenih mladima i mladim obiteljima daju u najam stanove.”

Dragana Jeckov iz SDSS-a upozorava na visoke cijene stanova: “Stanovi iz programa POS-a već sad koštaju više od dvije tisuće eura po kvadratu.” Ove izjave ukazuju na izazove s kojima se suočavaju građani prilikom pokušaja pronalaska pristupačnog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju donosi se na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, a očekuje se da će njegove odredbe značajno utjecati na tržište nekretnina i životne uvjete građana. Detalji ostaju nepotvrđeni.

Objava Zakon: Hrvatski sabor raspravlja o u o priuštivom stanovanju pojavila se prvi puta na jaska.

U Canterburyju, Kent, zabilježeno je izbijanje invazivnog bakterijskog meningitisa na Sveučilištu u Kentu, koje je rezultiralo smrću dviju osoba i hospitalizacijom 11 drugih. Ovaj incident dogodio se 16. ožujka 2026. godine, a povezan je sa studentskom populacijom u gradu.

Jedna od žrtava bila je srednjoškolka iz Kraljeve Elizabetine gimnazije u Favershamu, dok je sveučilište potvrdilo da je jedan od njegovih studenata također preminuo tijekom izbijanja. Uzrok meningitisa je bakterija Neisseria meningitidis, koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Simptomi meningitisa uključuju visoku temperaturu, povraćanje, glavobolju, bolove u zglobovima, ukočenost vrata i neobjašnjivu pospanost. Meningokokna bolest može se brzo razviti, što može dovesti do ozbiljne bolesti i smrti ako se ne dijagnosticira i liječi na vrijeme.

Antibiotici su glavni oblik liječenja bakterijskog meningitisa, a dostupne su i nekoliko vakcina koje štite od najčešćih uzroka ove bolesti. Zdravstvena agencija UK (UKHSA) surađuje sa sveučilištem kako bi savjetovala osoblje i studente te provodila administraciju antibiotika.

Studenti su posebno izloženi riziku od propuštanja ranih znakova meningitisa jer se ti simptomi lako mogu zamijeniti s drugim bolestima. Bolest se može širiti bliskim kontaktom, poput ljubljenja i dijeljenja pića, ili putem kašljanja i kihanja.

Amelia McIlroy, studentica, izjavila je: “Svi smo apsolutno devastirani.” Trish Mannes iz UKHSA naglasila je važnost prepoznavanja simptoma: “Meningokokna bolest može se brzo razviti, stoga je važno da studenti i osoblje budu budni na znakove i simptome meningokoknog meningitisa i septikemije.”

Paul Hunter, stručnjak za infektivne bolesti, dodao je: “Rano liječenje je ključno, ali dijagnosticiranje u ranim satima bolesti može biti vrlo teško.”

Na društvenim mrežama pojavili su se uznemirujući sadržaji koji dodatno povećavaju strah među studentima. Sofia Malanga je izjavila: “Postoji mnogo toga što se širi na društvenim mrežama što to čini još strašnijim. Videi su zastrašujući.”

Detalji ostaju nepotvrđeni, a još uvijek nije potvrđeno koji soj bolesti je odgovoran za izbijanje u Kentu.

Objava Meningitis: Izbijanje bolesti u Canterburyju pojavila se prvi puta na jaska.