Obredi na Veliki petak započinju u tišini, bez zvonjenja crkvenih zvona, što simbolizira ozbiljnost i težinu događaja. Oltari su ogoljeni, bez cvijeća i svijećnjaka, što dodatno naglašava Isusovu ogoljenost u trenutku njegove smrti. Vjernici stariji od 14 godina obavezni su na nemrs, što znači da se suzdržavaju od mesa toplokrvnih životinja.

The numbers

Post za katolike podrazumijeva uzimanje samo jednog punog obroka tijekom dana, a na Veliki petak tradicionalno se jede riba umjesto mesa. U Dalmaciji, bakalar je često pripremljen kao tradicionalno jelo za ovaj dan. Ova praksa potječe iz ranih kršćanskih zajednica, koje nisu održavale mise niti ikakve liturgije na Veliki petak.

Obred klanjanja, koji se održava na Veliki petak, ima svoje korijene u Jeruzalemu iz 4. stoljeća. Svaki petak se također smatra “malim Velikim petkom” za katolike, što dodatno naglašava važnost ovog dana u tjednom ritmu vjernika. Na Veliki petak ne održava se sveta misa, a vjernici su pozvani na duboku duhovnu pripremu.

Župa Duha Svetoga Jarun ističe da “post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu”, dok Biskupija Krk dodaje da “nemrs je odricanje od mesa i mesnih proizvoda”. Ove izjave potvrđuju važnost postnih pravila koja vjernici slijede tijekom ovog svetog dana.

Veliki petak je dan koji vjernike podsjeća na važnost žrtve, tišine i duhovne pripreme. Tradicionalne prakse i obredi koji se održavaju na ovaj dan služe kao način za produbljivanje vjere i zajedništva među vjernicima. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali očekuje se da će i ove godine vjernici diljem Hrvatske poštovati ove tradicije i obrede.

Objava Veliki petak post: Obredi i tradicije u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na jaska.