Ključne informacije:

• Naplata naknade za poticanje učinkovitosti grijanja počinje 1. rujna 2026. godine.
• Minimalna naknada iznosi 50 centi po kvadratnom metru.
• Stanovi bez razdjelnika plaćat će grijanje kao da imaju tri puta veću kvadraturu.
• Kazne za one koji ne ugrade razdjelnike počinju se naplaćivati od 1. rujna 2026. godine.
• Ugradnja jednog razdjelnika stoji oko 30 eura jednokratno, a godišnje očitanje između pet i šest eura.

Zdravko Vladanović upozorava na mogućnost preopterećenja sustava u listopadu i studenom zbog povećane potražnje za razdjelnicima. “Ako netko u listopadu ne bude imao ugrađene razdjelnike, a živi u stanu od 80 kvadrata, na računu će platiti dodatnih 40 eura po obračunu od 50 centi po kvadratnom metru,” rekao je Vladanović.

Studija isplativosti Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazala je da primjena razdjelnika može donijeti uštede do 35 posto energije. “U oba scenarija građani bez razdjelnika ulaze u dodatni trošak, samo kroz različite modele obračuna,” dodao je Vladanović.

Novi Zakon o tržištu toplinske energije stupio je na snagu u listopadu 2025. godine. Ovaj zakon postavlja temelje za buduće regulative vezane uz grijanje i energetsku učinkovitost.

Objava Grijanje: Kazne za bez razdjelnika počinju 2026. pojavila se prvi puta na jaska.

Kako će se povećanje mirovina od 1. siječnja 2026. godine odraziti na umirovljenike? Mirovine će porasti za 2,68 posto, što će značajno utjecati na financijsku situaciju mnogih korisnika.

Isplata mirovina za ožujak 2026. godine započinje 8. travnja, a među najvažnijim novostima je ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina. Ova mjera obuhvaća čak 127.000 korisnika, što ukazuje na značajan korak prema pravednijem sustavu mirovina.

Korisnici s prosječnom mirovinom od oko 623 eura mogu očekivati povećanje od približno 16,7 eura svakog mjeseca. S druge strane, korisnici najnižih mirovina, čiji je prosjek oko 458 eura, dobit će povećanje od otprilike dvanaest eura. Ova povećanja mogu donijeti olakšanje umirovljenicima koji se suočavaju s rastućim troškovima života.

Osim toga, umirovljenik koji je imao umanjenu mirovinu od 632 eura može očekivati novu mirovinu od oko 703 eura. Ova zakonska izmjena ispravlja dugogodišnju nepravdu prema onima koji su ranije otišli u mirovinu, a koja je bila predmet rasprava među sindikatima i u javnosti.

Milivoj Špika, predstavnik sindikata, ističe: “Niske plaće danas, male mirovine sutra.” Ova izjava naglašava važnost borbe za prava zaposlenika kako bi se osigurale adekvatne mirovine u budućnosti. Također, Ivan, jedan od umirovljenika, komentira: “Uskrs ću nekako preživjeti, brine me ono iza. Mirovina raste, a imam sve manje.” Ove izjave ukazuju na zabrinutost umirovljenika o održivosti njihovih prihoda.

Unatoč pozitivnim promjenama, postoje i kritike. Špika također napominje: “Zajednička borba radnika i umirovljenika za veće plaće i mirovine na razini slogana zvuči privlačno, ali bez konkretnih prijedloga i rješenja takve poruke ostaju na razini površne retorike.” Ova izjava ukazuje na potrebu za konkretnim akcijama i rješenjima koja bi osigurala dugoročne promjene u sustavu mirovina.

U kontekstu ovih promjena, važno je napomenuti da borba za prava umirovljenika ne počinje u trenutku odlaska u mirovinu, već kroz borbu za prava zaposlenika. Ova povezanost između radničkih prava i prava umirovljenika ključna je za razumijevanje budućih reformi u sustavu mirovina.

Što se tiče budućnosti, ostaje nejasno kako će se ove mjere implementirati i kakav će dugoročni utjecaj imati na sustav mirovina. Detalji ostaju nepoznati, a umirovljenici i dalje prate razvoj situacije s nadom za poboljšanje svojih financijskih uvjeta.

Objava Mirovina: Povećanje i nove mjere za umirovljenike pojavila se prvi puta na jaska.