Hrvatski sabor trenutno raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, koji ima za cilj olakšati pristup stanovanju za građane, posebno one s nižim prihodima. Očekuje se da će zakon donijeti značajne promjene u stambenom sektoru, s posebnim naglaskom na socijalnu pravdu i pristupačnost.

Prema prijedlogu zakona, zgrade namijenjene stanovanju za građane starije od 65 godina moraju biti opremljene uređajima za osiguranje pristupačnosti. Ovaj korak je dio šireg nastojanja da se osigura da svi građani, bez obzira na dob ili fizičke sposobnosti, imaju jednake mogućnosti za stanovanje.

Zakon uvodi pojam priuštivog stanovanja u hrvatski pravni sustav, propisujući da iznos najma ne smije prelaziti 30% neto prihoda uže obitelji. Ovo je ključno za obitelji s nižim prihodima, mlade do 45 godina, kao i obitelji s djecom, koje će imati pravo na potporu u okviru ovog programa.

Jedna od važnih odredbi zakona je i zabrana prodaje stanova izgrađenih u okviru programa priuštivog stanovanja u narednih 35 godina. Ova mjera ima za cilj osigurati dugoročnu dostupnost stanova onima kojima su najpotrebniji, a ne omogućiti brzu preprodaju i profitiranje.

U okviru programa priuštivog stanovanja, 50% stambenih jedinica bit će namijenjeno za prodaju, dok će preostalih 50% biti dostupno za najam. Očekuje se da će ovaj model omogućiti veću fleksibilnost i pristupačnost za različite skupine građana.

Ministar Bačić najavio je javni poziv za potencijalne najmoprimce 15. travnja, a Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) već je zaprimila 958 zahtjeva za program priuštivog najma. Ovaj interes ukazuje na veliku potrebu za rješenjima u stambenom sektoru.

Zakon također omogućuje rekonstrukciju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada kao mjeru priuštivog stanovanja, čime se dodatno jača pozicija lokalnih jedinica u procesu stanogradnje. Mikrostambene jedinice bit će veličine od 18 do 26 četvornih metara, što predstavlja inovativan pristup rješavanju stambenih potreba.

Kako se zakon približava konačnom usvajanju, komentatori ističu da stambena kriza više nije rubni problem, već test ozbiljnosti ove države. “Priuštivo i kvalitetno stanovanje ne može postojati u državi u kojoj se 70 posto nekretnina kupuje gotovinom”, istaknuo je Marin Živković iz Kluba Možemo!. Detalji ostaju nepotvrđeni dok se zakon ne usvoji.

Objava Zakon o priuštivom stanovanju pojavila se prvi puta na jaska.

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, koji ima za cilj poboljšati pristup stanovanju za građane s nižim prihodima. Ovaj zakon uvodi pojam priuštivog stanovanja u hrvatski pravni sustav i propisuje da iznos najma ne smije prelaziti 30% neto prihoda uže obitelji.

Prema prijedlogu zakona, pravo na potporu imat će građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom i drugi. Zgrade namijenjene stanovanju za građane starije od 65 godina moraju biti opremljene uređajima za osiguranje pristupačnosti, čime se dodatno osigurava kvalitetno stanovanje za ranjive skupine.

Ministar Bačić najavio je javni poziv za potencijalne najmoprimce 15. travnja, a do sada je Agencija za promet nekretninama (APN) zaprimila 958 zahtjeva za program priuštivog najma. U okviru programa priuštivog stanovanja, 50% stambenih jedinica bit će za prodaju, a 50% za najam, čime se nastoji zadovoljiti različite potrebe građana.

Zakon također zabranjuje prodaju stanova izgrađenih u programu priuštivog stanovanja u narednih 35 godina, što bi trebalo osigurati stabilnost i dostupnost ovih stanova na tržištu. Mikrostambene jedinice bit će veličine od 18 do 26 četvornih metara, što će omogućiti lakše useljenje mladih i obitelji s djecom.

Matej Mostarac iz SDP-a izjavio je: “Stambena kriza više nije rubni problem već je postala test ozbiljnosti ove države.” Ova izjava naglašava potrebu za hitnim mjerama u rješavanju stambene krize koja pogađa mnoge građane. Marin Živković iz Kluba Možemo! dodaje: “Priuštivo i kvalitetno stanovanje ne može postojati u državi u kojoj se 70 posto nekretnina kupuje gotovinom.”

Mato Franković iz HDZ-a ističe važnost lokalnih jedinica u procesu stanogradnje: “Ne tražimo novac Vlade. Tražimo razumijevanje i alat kako bi jedinice lokalne samouprave kroz odredbe Zakona o priuštivom stanovanju imale pravo da u okviru provođenja mjera namijenjenih mladima i mladim obiteljima daju u najam stanove.”

Dragana Jeckov iz SDSS-a upozorava na visoke cijene stanova: “Stanovi iz programa POS-a već sad koštaju više od dvije tisuće eura po kvadratu.” Ove izjave ukazuju na izazove s kojima se suočavaju građani prilikom pokušaja pronalaska pristupačnog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju donosi se na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, a očekuje se da će njegove odredbe značajno utjecati na tržište nekretnina i životne uvjete građana. Detalji ostaju nepotvrđeni.

Objava Zakon: Hrvatski sabor raspravlja o u o priuštivom stanovanju pojavila se prvi puta na jaska.

Kako će se povećanje mirovina od 1. siječnja 2026. godine odraziti na umirovljenike? Mirovine će porasti za 2,68 posto, što će značajno utjecati na financijsku situaciju mnogih korisnika.

Isplata mirovina za ožujak 2026. godine započinje 8. travnja, a među najvažnijim novostima je ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina. Ova mjera obuhvaća čak 127.000 korisnika, što ukazuje na značajan korak prema pravednijem sustavu mirovina.

Korisnici s prosječnom mirovinom od oko 623 eura mogu očekivati povećanje od približno 16,7 eura svakog mjeseca. S druge strane, korisnici najnižih mirovina, čiji je prosjek oko 458 eura, dobit će povećanje od otprilike dvanaest eura. Ova povećanja mogu donijeti olakšanje umirovljenicima koji se suočavaju s rastućim troškovima života.

Osim toga, umirovljenik koji je imao umanjenu mirovinu od 632 eura može očekivati novu mirovinu od oko 703 eura. Ova zakonska izmjena ispravlja dugogodišnju nepravdu prema onima koji su ranije otišli u mirovinu, a koja je bila predmet rasprava među sindikatima i u javnosti.

Milivoj Špika, predstavnik sindikata, ističe: “Niske plaće danas, male mirovine sutra.” Ova izjava naglašava važnost borbe za prava zaposlenika kako bi se osigurale adekvatne mirovine u budućnosti. Također, Ivan, jedan od umirovljenika, komentira: “Uskrs ću nekako preživjeti, brine me ono iza. Mirovina raste, a imam sve manje.” Ove izjave ukazuju na zabrinutost umirovljenika o održivosti njihovih prihoda.

Unatoč pozitivnim promjenama, postoje i kritike. Špika također napominje: “Zajednička borba radnika i umirovljenika za veće plaće i mirovine na razini slogana zvuči privlačno, ali bez konkretnih prijedloga i rješenja takve poruke ostaju na razini površne retorike.” Ova izjava ukazuje na potrebu za konkretnim akcijama i rješenjima koja bi osigurala dugoročne promjene u sustavu mirovina.

U kontekstu ovih promjena, važno je napomenuti da borba za prava umirovljenika ne počinje u trenutku odlaska u mirovinu, već kroz borbu za prava zaposlenika. Ova povezanost između radničkih prava i prava umirovljenika ključna je za razumijevanje budućih reformi u sustavu mirovina.

Što se tiče budućnosti, ostaje nejasno kako će se ove mjere implementirati i kakav će dugoročni utjecaj imati na sustav mirovina. Detalji ostaju nepoznati, a umirovljenici i dalje prate razvoj situacije s nadom za poboljšanje svojih financijskih uvjeta.

Objava Mirovina: Povećanje i nove mjere za umirovljenike pojavila se prvi puta na jaska.

Veselko Gabričević najavio je odluku o minimalnoj mirovini u ovoj godini, dok prosječna mirovina iznosi 723 eura. Najniže mirovine su povećane za tri posto, a invalidske mirovine su porasle za deset posto u prosjeku.

Gabričević je izjavio: “Dogovorili smo da će se ove godine odrediti koja je najniža mirovina.” Ovaj prijedlog dolazi nakon što je institut minimalne mirovine ukinut 1999. godine, što je značajno utjecalo na umirovljenike u Hrvatskoj.

Prema prijedlogu Sindikata umirovljenika, minimalna mirovina bi iznosila 40 posto minimalne bruto plaće za prvih 15 godina radnog staža. Trenutno, minimalnu mirovinu iz sustava prije reforme 1999. godine prima 7.370 korisnika, a prosječna minimalna mirovina iznosi 664,94 eura.

Gabričević je također naglasio: “Radimo kalkulacije. Cilj je da što više umirovljenika bude van granica siromaštva.” Očekuje se da će se odrediti koliko iznosi minimalna mirovina za 15 godina staža, koja bi se povećavala s obzirom na daljnje godine staža.

Kako je istaknuo, Hrvatska već ima institut najniže mirovine koja se trenutno računa kao umnožak staža i 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Ova situacija naglašava potrebu za reformom mirovinskog sustava kako bi se osigurala bolja budućnost umirovljenicima.

Detalji ostaju nepotvrđeni.

Objava Veselko Gabričević najavljuje odluku o minimalnoj mirovini pojavila se prvi puta na jaska.