Prije ovog razvoja, Zagreb se suočavao s izazovima u prometu. Postojeći mostovi i tramvajska mreža nisu zadovoljavali potrebe rastuće populacije.

Projekt izgradnje mosta vrijedan je 140 milijuna eura, a očekuje se da će radovi započeti sredinom 2028. godine. Most će biti dug 625 metara i širok 38 metara.

Ključni detalji projekta:

• Most će imati četiri prometne trake.
• Uključit će tramvajsku prugu koja će poboljšati povezanost.
• Most će sadržavati infrastrukturu za pješake i bicikliste.

Tomislav Tomašević izjavio je: “Most bi omogućio proširenje tramvajske mreže Zagreba i poboljšao povezanost.” Ova izjava naglašava važnost projekta za razvoj grada.

S obzirom na trenutne ekonomske uvjete, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi 1.703 eura, što je 192 eura više od nacionalnog prosjeka. To ukazuje na jaču ekonomiju grada.

Iako su planovi ambiciozni, neki stručnjaci ističu da postoje neizvjesnosti oko financiranja i vremenskih okvira. No, trenutni trendovi ukazuju na pozitivan razvoj situacije u Zagrebu.

Objava Zagreb gradi svoj prvi novi most nakon 45 godina pojavila se prvi puta na jaska.

Tomašević je odgovorio na Doganinu tvrdnju da je studirao na Oxfordu, izjavivši: “Istina je – nisam nikad studirao na Oxfordu… jer sam studirao na Cambridgeu.” Ovaj komentar je dodatno pojašnjen kada je otkrio da je stekao “master of philosophy” diplomu na Darwin Collegeu, Cambridge, između 2012. i 2013. godine. Ukupni troškovi školovanja na Cambridgeu iznosili su oko 21,000 eura, dok je mjesečni trošak smještaja bio otprilike 400 eura.

Dina Dogan nije stala samo na pitanjima o obrazovanju. Također je zatražila detaljne informacije o Tomaševićevom radnom iskustvu, uključujući poslodavce i zemlje u kojima je radio. Tomašević je naveo da je radio kao konzultant u 40 zemalja, ali je istaknuo da njegovo obrazovanje ne određuje njegovu sposobnost da bude gradonačelnik, već broj glasova koje je dobio na izborima.

U međuvremenu, Tomašević je na društvenim mrežama podijelio fotografiju svoje diplome iz Cambridgea, što je dodatno potvrdilo njegovu akademsku pozadinu. Međutim, Dogan je kritizirala Tomaševića zbog nedostatka konkretnih odgovora o njegovom radnom iskustvu prije nego što je postao gradonačelnik. Ona je izjavila: “Gradonačelniče, više sreće u nekom drugom životu kad preuzmete funkciju gradonačelnika s barem dvoznamenkastim brojem godina radnog staža.”

Ova rasprava o Tomaševićevom obrazovanju i radnom iskustvu postala je centralna tema tijekom sjednice Gradskog vijeća, gdje su se postavljala dodatna pitanja o njegovim navodima. Tomašević je, s druge strane, naglasio da je njegov akademski put samo jedan od aspekata njegove karijere, te da su njegovi rezultati na izborima odražavali povjerenje građana.

Što kažu promatrači

Mediji su izvijestili o Tomaševićevim tvrdnjama o obrazovanju, a Doganina pitanja su izazvala široku raspravu o njegovoj profesionalnoj prošlosti. Thomas Bauer, također član oporbe, postavio je pitanje: “Koga si konzultirao i tko ti je plaću davao do 40.?” Ova pitanja ukazuju na to da će se rasprava o Tomaševićevom obrazovanju i radnom iskustvu vjerojatno nastaviti u budućnosti.

U trenutnom stanju, situacija ostaje napeta, a građani Zagreba prate razvoj događaja s velikim zanimanjem. Detalji ostaju nepotvrđeni, a Tomašević će se morati suočiti s daljnjim pitanjima o svojoj prošlosti dok obnaša dužnost gradonačelnika.

Objava Dina Dogan i obrazovanje Tomislava Tomaševića pojavila se prvi puta na jaska.

Prije 27. ožujka 2026., Zagreb je bio suočen s očekivanjima mirnog proljeća. Međutim, snažna oluja koja je pogodila grad tog dana donijela je iznenadne i razorne posljedice. Očekivanja su se brzo promijenila kada su vjetrovi dostigli brzinu od 120 km/h, što je izazvalo velike probleme u prometu i dovelo do zatvaranja škola.

U trenutku kada je oluja započela, broj intervencija vatrogasaca u Zagrebu skočio je s oko 100 na 364. Ova nagla promjena ukazuje na ozbiljnost situacije, dok je dodatnih 320 intervencija još uvijek čekalo na rješavanje. Tijekom oluje, više od 1,000 hitnih poziva upućeno je na broj 112, što je dodatno opteretilo hitne službe.

Štete su bile opsežne, s više od 150 oštećenih vozila i više od 50 oštećenih krovova. Ulice su bile prekrivene srušenim stablima, posebno duž Maksimirske ceste, što je oštetilo tramvajsku infrastrukturu i smanjilo usluge tramvaja. Zbog sigurnosnih razloga, svi razredi u osnovnim i srednjim školama u Zagrebu su otkazani.

Na Sljemenu je 110 učenika bilo na terenskoj nastavi kada je oluja pogodila. Put do Sljemena ostao je zatvoren, a žičara je suspendirana. Ove mjere su poduzete kako bi se osigurala sigurnost učenika i osoblja, dok su gradske službe bile raspoređene diljem Zagreba kako bi upravljale situacijom.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, izjavio je: “Sigurnost nam je prioritet.” On je također naglasio da se situacija pogoršala preko noći, što je dodatno povećalo pritisak na hitne službe. Luka Korlaet, stručnjak za krizno upravljanje, dodao je: “Sve službe su blisko povezane i stalno razmjenjuju informacije. Ako resursi nedostaju negdje, drugi odmah uskoče kako bi pomogli.”

Ova oluja je izvještavana kao jača od one koja je pogodila Zagreb u srpnju 2023. godine, što dodatno naglašava ozbiljnost trenutne situacije. Gradske vlasti pozivaju stanovnike da izbjegavaju parkove i da prijave samo hitne slučajeve koji predstavljaju neposrednu opasnost.

Dok se situacija razvija, svi očajnički čekaju povratak u normalu. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali je jasno da će oporavak od ove oluje zahtijevati značajne resurse i suradnju svih uključenih strana.

Objava Zagreb: Teška oluja u u uzrokovala velike štete pojavila se prvi puta na jaska.