U Zagrebu su orkanski udari vjetra rušili stabla i oštećivali infrastrukturu. Na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren je udar vjetra od 120,6 km/h, što bi mogao biti novi rekord. “Posvuda su po gradu oborena stabla, a najproblematičniji dio je Maksimir gdje su stabla pala na tramvajske vodove”, rekao je Luka Korlaet, dodajući da su vatrogasci imali više od 500 intervencija zbog nevremena.

U nekim dijelovima Like palo je između 50 i 80 centimetara snijega, što je dodatno otežalo situaciju. Ciklona uzrokuje porast vodostaja rijeka u slivovima Kupe, Une, Save i Drave, a crveni meteoalarm izdan je za tri regije: zagrebačku, gospićku i riječku. U Zagrebu je otkazana nastava u svim školama zbog opasnog vremena.

Meteorolog Ivan Čačić istaknuo je da “ova situacija nije tipična za kontinentalni dio”. Očekuje se nova destabilizacija atmosfere već početkom idućeg tjedna, što dodatno povećava zabrinutost među stanovništvom i nadležnim službama.

Siniša Jembrih najavio je da je sutra planiran ‘Dan D’ kada će na teren biti poslan veći broj vatrogasaca i ekipa kako bi se sanirale štete i pomoglo građanima. U Zagrebu je angažirano 1541 vatrogasaca, a 457 vozila je bilo na terenu kako bi se odgovorilo na hitne situacije.

U svjetlu ovih događaja, stanovnici Hrvatske pozvani su na oprez i praćenje vijesti o vremenskim uvjetima. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali situacija se čini ozbiljnom i zahtijeva brzu reakciju svih nadležnih službi.

Nova oluja koja je pogodila Hrvatsku pokazuje koliko su prirodni fenomeni nepredvidivi i koliko je važno biti spreman na izvanredne situacije. Meteorolozi i stručnjaci nastavljaju pratiti razvoj situacije i pružati informacije javnosti kako bi se smanjile posljedice ovakvih događaja.

Objava Nova oluja pogodila Hrvatsku pojavila se prvi puta na jaska.

Prije dolaska Ciklone Deborah, Hrvatska je uživala u relativno mirnom vremenu, s očekivanjima da će zima proći bez značajnijih vremenskih nepogoda. No, situacija se drastično promijenila kada je ciklona pogodila zemlju, donoseći sa sobom olujne udare vjetra i obilne snježne padaline.

U Zagrebu i drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske zabilježeni su olujni udari vjetra, što je rezultiralo s više od 500 intervencija vatrogasaca. Oko 18,000 korisnika ostalo je bez struje, a Gorski kotar je doživio nevjerojatnih 50 do 80 cm snijega. Ova situacija izazvala je velike probleme u svakodnevnom životu građana.

Izvještaji govore o više od 200 dojava o intervencijama u Krapinsko-zagorskoj županiji, dok su u Zagrebu oštećeni brojni objekti, uključujući 37 dječjih vrtića, 29 osnovnih i 16 srednjih škola. Ove brojke ukazuju na ozbiljnost situacije i potrebu za brzim odgovorom nadležnih službi.

Vlasnici kuća i stanova suočili su se s izazovima dok su čekali pomoć. Jedan od njih, koji je svjedočio brzom dolasku vatrogasaca, izjavio je: “Nismo dugo čekali, nekih sat i pol. Došli su stvarno jako brzo. Dečki rade, svaka im čast.” Ova izjava naglašava važnost brze reakcije službi u kriznim situacijama.

Stjepan Skuliber, predstavnik vatrogasne službe, komentirao je: “Dali smo sve od sebe da sve ovo zaustavimo. Kada dođe ovako ekstremno vrijeme onda je to teško prevenirati i riješiti.” Ova izjava ukazuje na izazove s kojima se suočavaju službe tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Ivan Čačić, meteorolog, istaknuo je da “ova situacija nije tipična za kontinentalni dio. Takve udare vjetra obično čujemo na Jadranu.” Ova izjava dodatno naglašava neobičnost i ozbiljnost vremenskih prilika koje su pogodile Hrvatsku.

Na rijeci Sunji proglašene su izvanredne mjere obrane od poplava, što ukazuje na dodatne rizike s kojima se građani suočavaju. Dok se situacija razvija, važno je pratiti daljnje informacije i reakcije nadležnih tijela.

U ovom trenutku, detalji ostaju nepotvrđeni, ali jasno je da je Ciklona Deborah ostavila dubok trag na svakodnevni život u Hrvatskoj, izazivajući brojne izazove i zahtijevajući brzu reakciju svih uključenih strana.

Objava Dnevnik: Ekstremno nevrijeme u Hrvatskoj: Ciklone Deborah pojavila se prvi puta na jaska.

Prije 27. ožujka 2026., Zagreb je bio suočen s očekivanjima mirnog proljeća. Međutim, snažna oluja koja je pogodila grad tog dana donijela je iznenadne i razorne posljedice. Očekivanja su se brzo promijenila kada su vjetrovi dostigli brzinu od 120 km/h, što je izazvalo velike probleme u prometu i dovelo do zatvaranja škola.

U trenutku kada je oluja započela, broj intervencija vatrogasaca u Zagrebu skočio je s oko 100 na 364. Ova nagla promjena ukazuje na ozbiljnost situacije, dok je dodatnih 320 intervencija još uvijek čekalo na rješavanje. Tijekom oluje, više od 1,000 hitnih poziva upućeno je na broj 112, što je dodatno opteretilo hitne službe.

Štete su bile opsežne, s više od 150 oštećenih vozila i više od 50 oštećenih krovova. Ulice su bile prekrivene srušenim stablima, posebno duž Maksimirske ceste, što je oštetilo tramvajsku infrastrukturu i smanjilo usluge tramvaja. Zbog sigurnosnih razloga, svi razredi u osnovnim i srednjim školama u Zagrebu su otkazani.

Na Sljemenu je 110 učenika bilo na terenskoj nastavi kada je oluja pogodila. Put do Sljemena ostao je zatvoren, a žičara je suspendirana. Ove mjere su poduzete kako bi se osigurala sigurnost učenika i osoblja, dok su gradske službe bile raspoređene diljem Zagreba kako bi upravljale situacijom.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, izjavio je: “Sigurnost nam je prioritet.” On je također naglasio da se situacija pogoršala preko noći, što je dodatno povećalo pritisak na hitne službe. Luka Korlaet, stručnjak za krizno upravljanje, dodao je: “Sve službe su blisko povezane i stalno razmjenjuju informacije. Ako resursi nedostaju negdje, drugi odmah uskoče kako bi pomogli.”

Ova oluja je izvještavana kao jača od one koja je pogodila Zagreb u srpnju 2023. godine, što dodatno naglašava ozbiljnost trenutne situacije. Gradske vlasti pozivaju stanovnike da izbjegavaju parkove i da prijave samo hitne slučajeve koji predstavljaju neposrednu opasnost.

Dok se situacija razvija, svi očajnički čekaju povratak u normalu. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali je jasno da će oporavak od ove oluje zahtijevati značajne resurse i suradnju svih uključenih strana.

Objava Zagreb: Teška oluja u u uzrokovala velike štete pojavila se prvi puta na jaska.

Današnje vremenske prilike iznenadile su mnoge građane na području Općine Matulji. Na cesti između Osojnice i Zdemera trenutno se uklanja stablo s kolnika, što ukazuje na ozbiljnost situacije.

Na području Muna i Žejana zabilježen je snijeg, a izdan je i crveno upozorenje za riječko područje, što ukazuje na iznimno nepovoljne vremenske uvjete. Službe Rijeka plusa nalaze se u stanju pripravnosti kako bi odgovorile na sve izazove koje donosi ovo vrijeme.

Trenutačno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Hrvatskom primorju i Istri. Ova situacija dodatno otežava promet i stvara dodatne komplikacije za vozače.

Zbog jakog vjetra, istarski vatrogasci su imali 23 intervencije, što ukazuje na ozbiljnost vremenskih uvjeta. “Vrijeme se pogoršava, nepredvidivo je”, izjavio je Crljenko, ističući kako su kapaciteti službi spremni 24 sata dnevno.

Građanima se pozivaju na oprez i razumijevanje, s obzirom na trenutne uvjete koji mogu biti opasni. Zatvoren je Krčki most za sva vozila, što dodatno otežava situaciju na cestama.

Ove vremenske prilike su izazvane kombinacijom različitih meteoroloških faktora, a službe nastoje odgovoriti na sve izazove. Detalji ostaju nepotvrđeni, ali situacija se prati i ažurira.

Objava Vrijeme rijeka: Iznenadne vremenske prilike u Rijeci i Matuljima pojavila se prvi puta na jaska.