Statistika o najmu:

Najamnine u Europskoj uniji tijekom 2025. godine rasle su za 3,1 posto. i Crna Gora zabilježila je rast od 18,5 posto.

Svetlana Brajović, stručnjakinja za tržište nekretnina, izjavila je: “Cijene su iste kao u 2025. Interesa je manje, stanova ima u ponudi.” Ova situacija dovodi do promjena u cijenama i ponudi stanova.

U Hrvatskoj se također bilježe promjene na tržištu nekretnina. U 2025. godini ostvareno je 88.395 kupoprodaja nekretnina, što predstavlja pad od 21,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo iznosila je 86.828 eura.

Cijene stanova:

Medijalna cijena stana po četvornom metru u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 2.325 eura . i Najviša medijalna cijena stana zabilježena je u Splitu, iznosila je 4.068 eura po četvornom metru.

Branko Bačić ističe da će mjerama i aktivnostima povećati ponudu stambenih jedinica za priuštivo stanovanje. Troškovi stanovanja ne bi smjeli prelaziti 30 posto mjesečnih primanja.

Iako se situacija čini teškom, promjene na tržištu mogu otvoriti nove mogućnosti za kupce i zakupce. Vlasnici će možda morati prilagoditi cijene kako bi privukli potencijalne kupce i zakupce.

Objava Tržište nekretnina u Crnoj Gori pokazuje stagnaciju pojavila se prvi puta na jaska.

Ljetno računanje vremena, uvedeno 1980. godine u Njemačkoj, odavno je postalo predmet rasprava. Prema anketi Europske komisije iz 2018. godine, 84 posto ispitanika izjasnilo se protiv nastavka pomicanja sata. Ova praksa, koja počinje 29. ožujka i završava 25. listopada 2026., donosi promjene koje utječu na svakodnevni život građana.

U noći sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka 2026., kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed. Ova promjena može imati značajne posljedice na zdravlje ljudi. Stručnjaci upozoravaju da prelazak na ljetno vrijeme negativno utječe na organizam, što može rezultirati povećanjem broja prometnih nesreća u danima nakon promjene.

Eva Winnebeck, stručnjakinja za zdravlje, ističe: “Kada prelazimo na ljetno računanje vremena, ustajemo jedan sat ranije. Time si zapravo skraćujemo san.” Ovaj nedostatak sna povezuje se s većim rizikom od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa. Winnebeck također napominje da, ako je organizam pod stresom, veća je vjerojatnost zdravstvenih problema.

Osim zdravstvenih problema, ljetno računanje vremena ima i ekonomske posljedice. Prelaskom na ljetno vrijeme, struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi. Ova promjena može dodatno opteretiti kućne budžete, posebno u razdoblju kada su troškovi života već visoki.

Stručnjaci se slažu da trajno ljetno računanje vremena nije dobra ideja. Dieter Kunz, drugi stručnjak, smatra da “čovjek zimi funkcionira drugačije nego ljeti. U tom smislu, promjena vremena može biti prilagodba tim prirodnim promjenama. Ljetno računanje vremena je blagoslov.”

Unatoč ovim stavovima, Europska unija je 2018. godine predložila okončanje pomicanja sata, no do danas dogovor nije postignut. Ova situacija ostavlja mnoge građane u neizvjesnosti o budućim promjenama.

U narednim godinama, kako se približava datum početka ljetnog računanja vremena, očekuje se da će se rasprave o ovoj temi nastaviti. Mnogi se pitaju hoće li se ikad doći do konačnog rješenja koje bi zadovoljilo sve strane.

Detalji ostaju nepotvrđeni.

Objava Sat: Ljetno računanje vremena i pomicanje a pojavila se prvi puta na jaska.

Ljetno računanje vremena, koje je uvedeno 1980. godine u Njemačkoj, ponovno će se aktivirati 29. ožujka 2026. godine. Ova praksa, koja ima za cilj smanjenje potrošnje energije, suočava se s rastućim protivljenjem javnosti. Prema anketi Europske komisije iz 2018. godine, čak 84 posto ispitanika izjasnilo se protiv nastavka pomicanja sata.

U noći sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka 2026., kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed. Ova promjena donosi ne samo prilagodbu vremena, već i potencijalne zdravstvene izazove. Stručnjaci upozoravaju da pomicanje sata negativno utječe na organizam, a u danima nakon promjene raste broj prometnih nesreća.

Eva Winnebeck, stručnjakinja za zdravlje, ističe: “Kada prelazimo na ljetno računanje vremena, ustajemo jedan sat ranije. Time si zapravo skraćujemo san.” Ova izjava naglašava kako promjena može dovesti do nedostatka sna, što se povezuje s većim rizikom od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa.

Osim toga, Winnebeck dodaje: “Ako je organizam pod stresom, veća je vjerojatnost zdravstvenih problema.” Ove tvrdnje potvrđuju zabrinutost mnogih građana koji se protive ljetnom računanju vremena.

Unatoč protivljenju, Europska unija je 2018. godine predložila okončanje pomicanja sata, no do danas dogovor nije postignut. Ovaj neuspjeh u postizanju konsenzusa dodatno komplicira situaciju za građane koji se bore s promjenama vremena.

Dieter Kunz, drugi stručnjak, smatra da “čovjek zimi funkcionira drugačije nego ljeti”. On dodaje da promjena vremena može biti prilagodba tim prirodnim promjenama, te da je ljetno računanje vremena “blagoslov” za neke ljude.

Prelaskom na ljetno vrijeme, struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, što dodatno opterećuje kućne budžete. Ova promjena može imati značajan utjecaj na potrošače, koji će morati prilagoditi svoje navike kako bi izbjegli veće troškove.

U konačnici, ljetno računanje vremena ostaje tema rasprave, s jasnim podjelama između onih koji ga podržavaju i onih koji se protive. Dok se približava datum promjene, javnost ostaje u iščekivanju daljnjih informacija i mogućih rješenja za ovu situaciju.

Objava Sat: Ljetno računanje vremena: promjena a u 2026. godini pojavila se prvi puta na jaska.

“Kada prelazimo na ljetno računanje vremena, ustajemo jedan sat ranije. Time si zapravo skraćujemo san,” izjavila je Eva Winnebeck, ističući izazove koje donosi promjena vremena. Ljetno računanje vremena, koje je uvedeno 1980. godine u Njemačkoj, počinje pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unaprijed.

Prema anketi Europske komisije iz 2018., 84 posto ispitanika izjasnilo se protiv nastavka pomicanja sata. Ova zabrinutost nije bez osnove, s obzirom na to da promjena vremena negativno utječe na biološki ritam i zdravlje ljudi.

U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, označavajući početak ljetnog računanja vremena. Ova praksa završava 25. listopada, kada se kazaljke vraćaju na standardno vrijeme.

Dieter Kunz, stručnjak za biološke ritmove, rekao je: “Čovjek zimi funkcionira drugačije nego ljeti. U tom smislu, promjena vremena može biti prilagodba tim prirodnim promjenama. Ljetno računanje vremena je blagoslov.”

Međutim, mnogi liječnici upozoravaju na negativne posljedice. “Svaku intervenciju u naš cirkadijalni ritam ili unutarnji biološki sat tijelo bilježi kao stresnu situaciju,” izjavila je Ana Dunatov. Ove promjene mogu dovesti do povećanog broja prometnih nesreća i srčanih udara u danima nakon pomicanja sata.

Petra Brok, stručnjakinja za spavanje, naglašava: “Melatonin koji je hormon spavanja, koji se noću luči, mi mu na neki način remetimo smisao lučenja.” Ove izjave ukazuju na sve veće zabrinutosti oko utjecaja ljetnog računanja vremena na zdravlje.

Ljetno računanje vremena standardizirano je u Europskoj uniji 1996. godine, a Europska unija je 2018. predložila okončanje pomicanja sata, no dogovor nije postignut. Ova situacija ostavlja otvorenim pitanje o budućnosti ljetnog računanja vremena.

U danima nakon pomicanja sata, liječnici opće prakse bilježe više pacijenata, što dodatno naglašava potrebu za razmatranjem utjecaja ove prakse na zdravlje ljudi. Trajno ljetno računanje vremena nije dobra ideja zbog manjka jutarnjeg svjetla, što dodatno komplicira situaciju.

Dok se rasprava o ljetnom računanju vremena nastavlja, mnogi se pitaju hoće li se ikada postići konsenzus o ovoj temi. Zabrinutosti ostaju, a detalji ostaju neprovjereni.

Objava Ljetno računanje vremena: promjene i utjecaji pojavila se prvi puta na jaska.